TEK STIŽE VELIKI UDAR ZIME: Od 17. januara hladnoća i snijeg kakvi se odavno ne pamte?
Iako se u ovom trenutku polarna hladna masa polako povlači, naravno još postoji veliki predio hladnoće iznad Balkana, s temperaturama i ispod -20°C – prema trenutnom GFS modelu, veći dio Starog kontinenta mogao bi u idućih 10 dana biti pogođen novim velikim talasom ekstremno niskih temperatura – posebno oko 17. januara.
Ukratko, kako se može zaključiti iz Meteocieleve mape, očekuje se novi prodor hladnog zraka u veći dio Evrope i ciklonalna depresija na Mediteranu.
Novi udar hladnoće bi mogao donijeti snažne vjetrove i velike količine padavina, snijega i kiše. Dosta snijega očekuje se na sjevernoj strani Alpa.
I popularna meteo stranica Vremenska prognoza za HR i BiH svakodnevna donosi sličnu prognozu, podsjećajući kako je veliki dio Evrope, osim krajnjeg zapada, okovan snijegom i ledom proteklih dana.
– Zima nije popuštala na istoku, sjeveroistoku i krajnjem jugoistoku Europe već od mjeseca novembra. Rusija, Turska, Grčka, Rumunija, Bugarska, čak i Bliski istok, nisu pošteđeni ekstremnih vremenskih prilika koji su tamo vladali i vladaju već sedmicama. Područje Balkana imalo je sušniji ali ujedno i hladniji mjesec decembar, međutim prvi ozbiljniji snijeg i nalet hladnoće nakon Nove godine izazvali su mngobrojne probleme u regiji. Polarna hladnoća uzela je na desetine života u Europi, od kojih su neke žrtve zabilježene i na prostoru Srbije, BiH i Hrvatske. Ekstremno niske temperature koje bilježimo ovih dana događale su se i prije, međutim pojedina područja su oborila temperaturne rekorde – navodi se u analizi koju potpisuje prof. Zoran Zadro.
– Što se tiče razvoja vremena dugoročno, čini se da sa zimskim uzbuđenjima još nismo gotovi. Po meni je jako bitno razdoblje od sredine ovog mjeseca do sredine mjeseca februara. Tada bi po trenutnim prognozama trebalo doći do novih zahlađenja uz povremene padavine ( kiša, susnježica i snijeg ). Ponovo naglašavam da se ne isključuje mogućnost da osim kišnih bude i snježnih padavina ponegdje i u zaobalju Jadrana, Crne Gore, Albanije, zatim području većeg dijela Hercegovine. Naravno, s današnjeg gledišta se ne može precizno odrediti tipologija vrste padavina za određena područja regije, jer to zavisi o kretanju i formiranjimaa ciklona i fronti – zaključuje prof. Zadro.
Izvor: doznajemo.com