Šest namirnica koje stručnjaci nikada ne bi konzumirali
Eksperti iz različitih područja odgovaraju na pitanja o namirnicama koje valja izbjegavati u prehrani
Nutricionisti uz pomoć stručnjaka iz različitih znanstvenih područja odlučili su svjetlu dana izložiti namirnice prepune toksina i kemikalija te predlažu jednostavne zamjene za uspostavljanje čišćih prehrambenih navika, a time i poboljšanja vlastitog zdravlja. Eksperti endokrinolozi, agronomi, toksikolozi i drugi njihovi kolege objašnjavaju zašto nikada ne bi pojeli neku od ovih šest namirnica.
Jesti čisto znači izabrati voće, povrće i meso koje je uzgajano i prodavano uz minimalan stupanj obrade. U većini slučajeva radi se o tzv. «organskim» namirnicama koje vrlo rijetko (ako uopće) sadrže aditive. No vrlo često, metode modernih proizvođača hrane nisu ni čiste niti održive te rezultiraju oštećenjem ljudskog zdravlja i okoliša. Upravo zato navedenim ekspertima postavljena su pitanja o sigurnosti pojedinih namirnica, a oni su osim savjeta o tome kakvu hranu izbjegavati, predložili i vrlo zdrave zamjene koje će vas učiniti zadovoljnima i zdravijima.
1. Endokrinolozi nikada ne bi… Pojeli konzerviranu rajčicu
Odgovara Frederick Vom Saal, endokrinolog sa Sveučilišta u Missouriju koji proučava bisfenol A.
Problem: Sastav limenke u kojoj se nalaze rajčice uključuje i bisfenol A, sintetički estrogen, koji je povezan s oboljenjima reproduktivnog sustava, srčanim bolestima i pretilošću. Kiselost rajčica utječe na ispuštanje BPA-a u sadržaj limenke, dok studije pokazuju da ta tvar kod većine ljudi prelazi dozvoljene granice te može utjecati na smanjenu proizvodnju spermija te uzrokovati štetu na kromosomima životinjskih jaja.
Rješenje: Kupujte rajčice u staklenoj ambalaži ili u tetrapaku, jer ova vrsta ambalaže ne sadrži BPA.
2. Farmeri nikada ne bi… Pojeli meso goveda hranjenog kukuruzom
Odgovara Joel Salatin, suvlasnik tvrtke Polyface Farms i autor nekoliko knjiga o održivom stočarstvu
Problem: Goveda su evoluirala tako da jedu travu, ne žitarice. No moderni farmeri svejedno hrane svoje životinje kukuruzom i sojom, kako bi brže ugojili životinju. Međutim, više novaca za stočare i niže cijene govedine u dućanu ujedno znače i puno manje nutritivne vrijednosti za čovjeka. Nedavno provedena sveobuhvatna studija USDA-a i istraživača sa sveučilišta Clemson dokazuje da je meso travom hranjenog goveda, u odnosu na meso goveda hranjenog kukuruzom, bogatije beta-karotenom, vitaminom E, omega-3 masnim kiselinama, konjugiranom linolnom kiselinom (CLA), kalcijem, magnezijem i kalijem te sadrži manje upalnih omega-6 masnih kiselina i manje zasićenih masti koje su prema nekim studijama povezane sa srčanim bolestima.
Rješenje: Kupujte meso goveda hranjenih travom. Ako ne možete naći takvo meso u supermarketima, informirajte se u lokalnim mesnicama.
3. Toksikolozi nikada ne bi… Pojeli kokice pečene u mikrovalnoj pećnici
Odgovara Olga Naidenko, znanstvena savjetnica iz Environmental Working Groupa
Problem: Perfluorooktanska kiselina (PFOA), sastavni je dio vrećice u kojoj dolaze «kokice za mikrovalnu», a nedavna studija sa sveučilišta UCLA tvrdi da spada u klasu tvari povezanih s neplodnošću u ljudi. Također, dokazano je da obrada kokica mikrovalovima jednostavno «seli» te kemikalije iz vrećice u kokice, a potom i u ljudsko tijelo, gdje ostaju i akumuliraju se godinama.
Rješenje: Uzmite stari lonac, malo ulja i vrećicu organskog kukuruza kokičara. Uz malo truda i mašte možete stvoriti kokice s domaćim preljevom od maslaca i s raznim aromama.
4. Stručnjaci za ribarstvo nikada ne bi… Pojeli uzgojeni losos
Odgovara dr. David Carpenter, upravitelj Institute for Health and the Environment na Sveučilištu u Albanyju; autor velike studije o kontaminaciji ribe, objavljene u časopisu Science
Problem: Prirodno stanište lososa nisu kavezi niti prirodna ishrana ove vrste uključuje soju i pileće otpatke. Rezultat ovakve vrste uzgoja jest losos s manje vitamina D i s više kontaminirajućih tvari, uključujući karcinogene tvari, PCB-e te pesticide poput dioksina i DDT-a. Najviše ovako uzgojene ribe dolazi iz sjeverne Europe.
Rješenje: Pokušajte nabaviti divlji losos. Garantirano divlji jest onaj uvezen iz Aljaske. Ili nabavite bilo koju drugu ribu, hrvatske ribarnice prepune su svježe ribe iz Jadranskog mora.
5. Onkolozi nikada ne bi… Popili mlijeko proizvedeno uz upotrebu hormona rasta
Odgovara Rick North, direktor projekta Campaign for Safe Food pri udruzi Oregon Physicians for Social Responsibility
Problem: Proizvođači mlijeka tretiraju svoju stoku rekombinantnim goveđim hormonom rasta somatotropinom (rBGH or rBST) kako bi povećali proizvodnju mlijeka. Isti hormon uzrokuje infekcije vimena pa i pojavu gnoja u mlijeku. Nadalje uporaba ovog hormona vodi ka povećanju razine inzulinu sličnog faktora rasta – 1 (IGF-1) u mlijeku, što kod ljudi može utjecati na pojavu karcinoma dojke, prostate i debelog crijeva.
Rješenje: Kupujte ekološko mlijeko, uzgojeno bez hormona.
6. Eksperti za organsku hranu nikada ne bi… Pojeli jabuku iz supermarketa
Odgovara Mark Kastel, agronom i bivši agro-biznismen, sada jedan od upravitelja instituta Cornucopia, grupe istraživača koja promiče važnost organske hrane
Problem: Kad bi postojalo natjecanje u natopljenosti pesticidima, jabuke bi osvojile prvo mjesto. Zašto? Kako bi zadržale karakterističan okus, jabuke su podvrgnute individualnom cijepljenju, što ih čini vrlo neotpornima na štetočine. Zato su najčešće «špricane», što proizvođači jabuka, naravno, ne smatraju štetnim. Kastel se ne slaže i dodaje da radnici na farmama obično imaju veću šansu za oboljenje od karcinoma, dok nedavne studije povezuju povećanu opterećenost tijela pesticidima s pojavom Parkinsonove bolesti.
Rješenje: Kupujte domaće grbave jabuke od «kumica» na tržnici. One će biti sretne što mogu prodati svoj domaći proizvod, a vi ćete biti zdraviji.
Izvor: naturala.hr
