Kako uvježbati mozak tako da svaki put zaspete u samo 30 sekundi!
Brojni ljudi suočavaju se s poteškoćama spavanja svake večeri kada idu u krevet. Ovo je uistinu naporna procedura koja zahtjeva dosta vremena i ljudi koji pate od nesanice svaku večer kroz nju moraju regularno proći, prije nego što konačno utonu u san.
Ukoliko patite od nesanice i potrebno vam je više od sat vremena da zaspite svake noći, vi potrošite više od devet 40 – satnih tjedana godišnje na tu aktivnost. Srećom, postoji rješenje za ovaj poremećaj spavanja i sada ćemo vam ga predstaviti. Naime, to je tehnika koja vam pomaže da izvježbate mozak kako bi zaspali gotovo odmah.
Međutim, prije nego što pokušate poboljšati svoje navike spavanja, morate napraviti neke promjene u svojoj prehrani. Kako bi imali bolji san, morate smanjiti sljedeću hranu i piće iz svoje prehrane, posebno popodne i uvečer:
– Kava
– Kola
– Čaj koji sadrži kofein (npr. zeleni čaj)
– Čokolada (kakao također)
Kava ozbiljno utječe na vašu sposobnost da zaspete i imate dobar san. Također, možete spavati, a nedovoljno se odmoriti ili se češće buditi tijekom noći. Dakle, probuditi ćete se umorni i potreban vam je dodatni san.
Međutim, imamo dobre vijesti za ljubitelje kave. Ukoliko jednostavno uživate u kofeinu, možete ponovo uživati u njemu nakon što prođete kroz ovu vježbu. Nakon što savladate naviku da zaspete u 30 sekundi ili manje, kofein koji unesete tijekom dana neće poremetiti vaš san.
Kako zaspati brže – vježba:
Kroz dugoročni proces može se postići da utonete u san za manje od 30 sekundi. Nemojte očekivati da ćete naučiti nekakav jednostavan trik koji možete odmah koristiti. Međutim, nakon što se uvježbate, proces je jednostavan, zaspati ćete gotovo automatski, bez ikakvih poteškoća.
Ipak, ponekad će vam možda biti teško opustiti se i zaspati odmah, pogotovo nakon napornog dana, ali većinu vremena pod normalnim uvjetima, to ćete postići u manje od pola minute. Proces obuke može potrajati mjesecima, ali uopće nije teško i ne zahtjeva ozbiljnu vremensku posvećenost.
U stvari, vježba će vam najvjerojatnije uštedjeti značajnu količinu vremena. Jedini izazov je održavati konzistentnost dovoljno dugo da bi dobili rezultate. Prvo uzmite u obzir da vi možete zaspati brže, na primjer, ne zaboravite sve one noći kad ste bili preumorni da gledate film pa bi zaspali na kauču ili kada biste utonuli u san za vrijeme čitanja.
To je važno, jer na taj način uzimate u obzir mogućnost da vaš mozak već zna zaspati brzo, a ako stvorite prave uvjete, onda ste sposobni to uraditi opet. Samo trebate trenirati vaš mozak da u tome bude dosljedan. Ne možete brzo zaspati samo iz razloga što mozak nije uvježban za to.
Suština ovog pristupa je potaknuti vaš mozak da zanemari sve druge aktivnosti i odmah prijeđe u stanje mirovanja kada to želite učiniti. Ukoliko lijeno pristupite ovom procesu, vaš mozak će i dalje biti lijen i neučinkovit u ovom području. Bez poticaja da postane učinkovitiji, vaš mozak će ostati prirodno lijen.
Naš mozak nikada nije pasivan, čak i za vrijeme dubokog sna djeluje u različitim oblicima svijesti, uključujući beta, alfa, theta i delta faze. Kada ležite u krevetu čekajući san, čekate da se vaš mozak prebaci u drugi način rada. Dakle, mi se obično zadržavamo na drugim mislima, ležimo i čekamo san, a naš neuvježbani mozak uzima sebi slatko vrijeme kako bi promijenio način rada.
Vaša podsvijest može nastaviti brbljati, donositi misli i ideje i okupirati vaš svjesni um, ometajući vas s mentalnim neredom, umjesto da vas pusti da se opustite i utonete u san. Čak i ako vaš svjesni um treba ići na spavanje, zapravo je vaša podsvijest ta koja određuje kada ćete zaspati.
Dakle, ako se vašoj podsvijesti ne spava, vašem svjesnom umu će trebati mnogo vremena da je na to prisili. S druge strane, uvježban podsvjesni um je poslušan i brz i kada svjesni um kaže – spavaj, podsvijest odmah aktivira stanje mirovanja.
Međutim, morate imati na umu da će se to dogoditi samo ako ste barem djelomično pospani, jer ako se podsvijest ne slaže s potrebom za snom, ona će i dalje uzrokovati poteškoće sa spavanjem. Proces vježbanja vašeg mozga za trenutni prijelaz u san, bez odgode, uključuje kratki, povremeni san.
Prva faza
Kada se osjećate pospano u nekom trenutku tijekom dana, trebali bi si priuštiti 20 – minutni drijemež. Ali točno 20 minuta, tako da bi bilo dobro koristiti alarm. Postavite alarm čim legnete. Bilo da spavate ili ne i bez obzira koliko dugo vam treba da utonete u san, imate ukupno 20 minuta za tu aktivnost, ni minutu više.
Sada se trebate opustiti i dopustiti sebi da zaspite kao i obično. Ova praksa nema poseban cilj, tako da se ne bi trebalo prisiljavati, jer su svi rezultati prihvatljivi: ako samo ležite budni 20 minuta, dobro. Ukoliko zaspite, to je sjajno. Ukoliko spavate samo djelić vremena i to je dobro.
Nakon tih 20 minuta, morate se dignuti bez oklijevanja. Ne zadržavajte se ni minutu više. Ovaj dio je bitan u ovoj fazi. Ako ste u iskušenju da nastavite drijemati nakon alarma, stavite budilicu na drugi kraj sobe tako da ćete morati ustati kako biste je isključili. To je pravilo, tako da bez obzira na sve, ustanite odmah.
U slučaju da se osjećate umorno i pospano, nemojte se vraćati odmah na spavanje, pričekajte najmanje sat vremena i tada opet malo odspavajte. Ovu praksu je najbolje obavljati tijekom dana, ali također to možete učiniti i u večernjim satima.
Možete drijemati odmah nakon večere, jer se tada ljudi obično osjećaju malo pospano, ali taj večernji drijemež mora biti barem sat vremena prije normalnog spavanja. Idealno je drijemati svaki dan, ali možete to napraviti i nekoliko puta tjedno.
Druga faza
Druga faza ove vježbe mozga je uvijek se probuditi kada alarm ujutro zazvoni. Postavite alarm za određeno vrijeme svaki dan, sedam dana u tjednu. Još jednom ćemo ponoviti, čim se vaš alarm oglasi, odmah ustanite. Normalno, sada morate prilagoditi vrijeme kada idete u krevet, kako bi dovoljno spavali i budili se kada budilica zvoni.
Dakle, ako smatrate da vam je potrebno dobrih 7 sati sna svake noći kako bi se osjećali odmorno, a namjeravate ustati u 6 sati svako jutro, trebali bi ići na spavanje oko 23:00 sata. Poruka koju šaljete svom mozgu je da imate ograničeno vrijeme spavanja.
Ukoliko vam je potrebno 30 minuta da zaspete, onda spavate manje nego što vam je potrebno. To je prepreka i može preći u nepotrebnu naviku. Ukoliko niste postavili alarm i dopustite mozgu da misli kako može učiniti da zaspite kad se odluči, jer nema limita, on će ostati lijen i ništa se neće promijeniti.
Osim toga, ako se probudite s alarmom, ali idete u krevet ranije nego što je potrebno kako bi nadoknadili vrijeme koje vam je potrebno da zaspite, opet govorite svom mozgu kako je u redu gubiti vrijeme do prelaska na spavanje, jer ima dodatno vrijeme za odmor.
Ali ukoliko slijedite ova pravila, šaljete drugačiju poruku. Bez obzira koliko sati budete spavali, vaša budilica će vas probuditi. Dignuti ćete se iz kreveta nakon određenog broja sati, bez obzira na sve. Dakle, ukoliko vaš mozak želi spavati, treba ga naučiti da zaspi brzo i iskoristi maksimalno vrijeme za spavanje.
Ukoliko troši vrijeme na prelazak u san, onda nedostaje taj dodatni san. Ukoliko kava i čokolada nisu opcija da služe kao stimulans za mozak kada je to potrebno, uskoro će shvatiti kako trošeći previše vremena za prelazak u san, ne spava dovoljno, što znači da provodi dan umoran i pospan.
Umjesto da i dalje svom mozgu šaljete poruku kako je u redu prespavati ili da su stimulansi na raspolaganju, uvjetujte ga da shvati kako je vrijeme spavanja ograničeno. Prije ili kasnije, vaš mozak će utvrditi kako je jedino rješenje brže zaspati. Brže će se prilagoditi prelasku u san kako bi osigurao potreban odmor.
Vaš mozak je moćan alat i brzo može naučiti kako će iskoristiti ograničeni resurs kao što je naučio optimizirati korištenje kisika i šećera. Jednostavno morate učiti svoj mozak da noću u krevetu dobiva određeni broj sati pa ako se želi dobiti dovoljno spavati, bolje mu je potrošiti gotovo sve to vrijeme za spavanje.
Tijekom faze adaptacije, možda ćete često osjećati pospanost ili umor, kao rezultat ograničavanja spavanja noću, ali to je normalno. Možete drijemati po danu ali pravila ostaju: ograničite se na maksimalno 20 minuta i nemojte drijemati dva puta u roku od sat vremena.
Kada god ustanete, ostanite budni najmanje sat vremena. Učite vaš mozak da 20 – minutni drijemež znači 20 minuta ukupnog vremena u ležećem položaju. Ukoliko vaš mozak želi razmišljati u okviru tog vremena, to uvijek znači manje sna.
Kada se naviknete na 20 minuta drijemanja, također možete probati drijemati u kraćim intervalima, na primjer, utrošite 15, 10 ili čak 5 minuta za svako drijemanje, shvatiti ćete kako je to, u stvari, iznenađujuće osvježavajuće.
Treća faza
Nakon što ste uvježbali vaš mozak da štedi vrijeme i koristi ga samo za spavanje, postupno možete uvesti neke stare navike, ali navike treninga će ostati. Čim se vaš mozak prilagodio na vježbu, možete izbaciti alarm i probuditi se kad god želite. Ako želite, također može vratiti i kofein u vašu prehranu.
Međutim, za najbolje rezultate, preporuča se da strogo provodite ovu vježbu najmanje nekoliko mjeseci. Od vitalnog je značaja da shvatite kako je dosljednost jedina opcija ukoliko želite uspjeti. Ukoliko imate dvojbe, mozak će to iskoristiti i nećete ga moći trenirati.
Postoje mnogi faktori koji mogu utjecati na rezultate, ali veliku ulogu ima prehrana. Možete znatno olakšati prilagodbu na bilo kakve promjene u spavanju uvodeći zdraviju i prirodniju prehranu. Ako jedete jako obrađenu hranu, vaše šanse za uspjeh u promjeni navike spavanja uvelike će se smanjiti.
Nadalje, od velike koristi je redovito vježbanje. Vježbanje (ali ne pred spavanje) u određenoj mjeri može pomoći da se uravnoteže hormoni i neurotransmitori, od kojih su mnogi uključeni u regulaciju ciklusa spavanja.
Potrebno vrijeme za postizanje cilja je relativno jer smo svi različiti i trebamo različite vremenske periode za prilagodbu na novu rutinu, to ovisi o svakom pojedinom mozgu. Neke osobe će se prilagoditi prilično brzo, u roku od nekoliko tjedana, dok će drugim osobama trebati znatno duže.
Javite nam rezultate…
Izvor: atma
